Islanan BES ta enfatisá nesesidat di un diálogo real tokante e revishon di WolBES i FinBES
E delegashonnan di Boneiru, Sint Eustatius i Saba a sigui nan reunionnan na Den Haag e siman aki, despues di a risibí e karta di e Sekretario di Estado na febrüari 2025 tokante e kambionan proponé den e lei WolBES i FinBES.
Pa prepará pa e bishita aki, e islanan a tene un enkuentro durante e Kumbre BES riba Saba na febrüari, kaminda nan a akordá huntu pa manda un karta formal na e Sekretario di Estado. Den e karta aki, a ekspresá e preokupashonnan tokante e proseso aktual i a pidi un diálogo habri i inklusivo promé ku kualke kambio den e lei tuma lugá.
Komo reakshon na e petishon formal, tabata plania un reunion pa awe (24 di mart 2025) entre e delegashonnan di e islanan i e Sekretario di Estado Z. Szabó. Sinembargo, riba djabièrnè 21 di mart, e konseho insularnan a risibí un karta di e Sekretario di Estado, den kual e ta pone énfasis riba su posishon i a indiká ku tin poko espasio pa mas diskushon. E karta aki, kual no tabata ni fechá ni firmá, a referí na diálogo anterior ku diputadonan i Gezaghebbernan komo prueba di konsulta hasi—un interpretashon ku e delegashonnan di e islanan no ta kompartí.
Un motibu adishonal pa preokupashon tabata ku e Sekretario di Estado a ninga entrada di e eksperto den lei konstitushonal ku tabata kompaña e delegashonnan. E islanan tabata desepshoná ku konseho legal i konstitushonal a keda nengá na e delegashon.
Komo reakshon na e akshon aki, un komishon chikí di miembronan di e konseho insularnan a hasi un deklarashon konhunto na nòmber di e delegashon, afirmando nan petishon pa un proseso di konsulta ku tin sentido—un proseso ku ta reflehá e prinsipionan akordá durante e Konferensia di Trabou di mart 2024. Despues di esaki, miembro di e delegashon a skohe pa sali for di e diskushon, konsiderando ku no tabata tin un base pa un diálogo habri.
E delegashonnan a enfatisá riba e echo ku e leinan WolBES i FinBES ta forma e eskeleto konstitushonal di e entidatnan públiko i no por ser kambia unilateralmente. E leinan aki tin un impakto grandi riba gobernashon, struktura legal i bida di tur dia riba e islanan. Ta p’esei, desishonnan tokante revishon di esakinan mester tuma lugá ku partisipashon kompletu di tur “stakeholder” ku ta ser afektá.
E islanan ta ripití ku Artíkulo 132a di e Konstitushon Hulandes ta rekonosé nan status úniko i ta eksigí un aserkamentu diferente. Un proseso di tal magnitut mester sigui no solamente reglanan legal, sino tambe prinsipionan di kooperashon i konfiansa mutuo.
E delegashonnan ta keda komprometí na un envolvimentu konstruktivo i ta spera ku e siguiente pasonan den e proseso aki lo reflehá prinsipionan di inklushon, transparensia i bon gobernashon.